Ozljede prekomjernog korištenja ( sindromi prenaprezanja ) mišićno-koštanog sustava mogu se dogoditi u bilo kojoj dobi, ako se redovito bavite tjelesnim aktivnostima. Na primjer, možete pretjerano koristiti mišiće, kosti, zglobove, ligamente i tetive prilikom samog vježbanja, ali također možete dobiti sindrom prenaprezanja i samim ponovljenim aktivnostima poput vrtlarenja i određenih kućanskih poslova. Neki sindromi prenaprezanja, poput sindroma karpalnog kanala, dolaze od aktivnosti poput prečestog i predugog tipkanja.
Mnogi sindromi prenaprezanja rezultat su prebrzog vježbanja. Ali sindromi prenaprezanja događaju se i kod iskusnih vježbača koji si ne daju vremena za odmor i oporavak.
Koštano – mišićne ozljede :
Dvije vrste ozljeda – velike (makro) traume i male (mikro) traume – mogu utjecati na mišiće, kosti, zglobove, tetive i ligamente koji čine vaš mišićno-koštani sustav. Makrotraumatske ozljede poput uganuća gležnja, iščašenja zgloba i puknuća tetiva rezultat su jednog traumatičnog ili snažnog udarca ili događaja. Ozljede mikrotraume (ili prekomjerne upotrebe) posljedica su česte, opetovane upotrebe mišića, tetiva, ligamenata, zglobova i kostiju.
Ozljede mikrotraume uključuju male ozljede na vlaknima i vezivnom tkivu mišića, kao i istegnute ligamente, istegnute mišiće i prenategnute tetive. Mikrotraume često uzrokuju otekline koje ne možete vidjeti ili osjetiti na dodir, ali mogu uzrokovati zatezanje, nelagodu, osjetljivost i bol.
Najčešće mikrotraumatske ozljede:
- Tendinitis ahilove tetive
- Sindrom karpalnog kanala
- Golferski lakat (medijalni epikondilitis)
- Skakačko koljeno ( patelarni tendinitis )
- Lezije u laktu (prekomjerna upotreba apofize medijalnog epikondila)
- Lezije u ramenu (prekomjerna upotreba proksimalnog humerusa)
- Tendinitis rotatorne manžete ramena
- Trkačko koljeno
- Tendonitis (poznat i kao tendinoza ili tendinopatija)
- Teniski lakat (lateralni epikondilitis)
- Stres frakture
Modified from KDAL # 5B1776
added flare at the inferior pole of the patella
Simptomi prenaprezanja uključuju:
- Bol neposredno nakon ili unutar 12 sati nakon vježbanja ili aktivnosti
- Bol tijekom i nakon vježbanja ili aktivnosti koja ne sprječava kretanje i na kraju postaje bolja
- Bol tijekom i nakon vježbanja ili aktivnosti koja sprječava kretanje i na kraju ne postaje bolja
- Stalna ili kronična bol koja sprječava kretanje i ne postaje bolja
- Kada se mikrotraumama ne da vrijeme da zacijele, mogu prouzročiti velike ozljede poput puknuća tetiva i ligamenata, prijeloma, slomljenih kostiju, djelomičnog ili potpunog gubitka funkcije zgloba, pa čak i infekcije.
Uzroci mikrotraumatske povrede? :
Tjelovježba i aktivnost mogu ojačati mišiće, tetive, kosti i ligamente kroz proces poznat pod nazivom pregradnja – razgradnja i rast novog tkiva. Ali kada se tkivo raspadne brže nego što se može obnoviti, nastaju ozljede. Preintenzivno, predugo i prečesto vježbanje ili bavljenje nekom tjelesnom aktivnošću ne ostavlja dovoljno vremena za pregradnju. Na primjer, ako trčite 3 kilometra, 3 puta tjedno umjerenim tempom, a zatim iznenada povećate broj dana koliko trčite, trčite dalje i trčite brže, vjerojatno neće biti dovoljno vremena koje mišići, tetive, ligamenti, kosti i zglobovi trebaju za obnovu.
Ozljedu uzrokovanu sindromima prenaprezanja možete dobiti i promjenom opreme, poput cipela, ako ste hodač, trkač ili plesač. Trčanje po kolniku, umjesto korištenja trake za trčanje, također može pridonijeti ozljedama od pretjerane upotrebe (sindroma prenaprezanja). Nepravilna tehnika kod treninga snage, bacanja lopte i zamaha teniskim reketom ili palicom za golf mogu istegnuti određene mišiće i zglobove i rezultirati ozljedama od pretjeranog korištenja. Neki se ljudi čak i ozlijede od favoriziranja ozlijeđenih dijelova tijela. Na primjer, uganuće gležnja može uzrokovati nepravilnu ili prečestu upotrebu zdravog gležnja i noge i uzrokovati pretjeranu ozljedu ( sindrom prenaprezanja) zdrave noge.
Određena medicinska stanja, uključujući prethodne ozljede, ravna stopala, zdjelice, nejednaka duljina nogu i loše poravnanje kralježnice, bokova i nogu također mogu povećati vjerojatnost prekomjerne ozljede ( sindroma prenaprezanja).
Kako starite, veća je vjerojatnost da ćete doživjeti ozljede pretjerane upotrebe (sindroma prenaprezanja). No, sindromi prenaprezanja postaju sve češće kod djece i adolescenata, posebno kada ponavljaju istu aktivnost kao što je bacanje ili udaranje lopte u proljeće, ljeto i jesen.
Sprječavanje nastanka sindroma prenaprezanja:
- Odmarajte se kad osjetite bol
- Zatražite upute od certificiranog fizioterapeuta koji vas može naučiti pravilnom obliku i kako pravilno koristiti opremu
- Promijenite rutinu vježbanja i aktivnosti kako biste izgradili ukupnu snagu i kondiciju
- Promijenite intenzitet i trajanje vašeg treninga ili aktivnosti
- Postupno povećavajte trajanje, intenzitet (tempo, količinu težine / otpora) i udaljenost vaše aktivnosti
- Prije početka ili pri povratku programu vježbanja ili aktivnosti posjetite stručnjaka za sportsku medicinu, posebno ako ste prethodno imali neki od sindroma prenaprezanja
- Uzmite najmanje 2 dana odmora tjedno kako bi vaša mišićno-koštana tkiva imala vremena za obnovu
- Koristite opremu odgovarajuće veličine (bicikl, teniski reket, golf klub, cipele)
Liječenje sindroma prenaprezanja:
- Ne koristiti ozlijeđeni mišić, tetivu, ligament ili kost dok ne stigne zacijeliti i dok vaša bol ne nestane
- Smanjivanje intenziteta, trajanja i učestalosti treninga i aktivnosti
- Krioterapija
- Fizikalna terapija
- Manualna terapija
- Lagano istezanje ozlijeđenog mišića, tetive ili ligamenta prema savjetu fizioterapeuta
- Korištenje protuupalnih lijekova uz prethodnu konzultaciju sa liječnikom
- Zagrijavanje prije treninga ili aktivnosti
- Mijenjati svoje treninge i aktivnosti
Marinko Grgić, magistar fizioterapije, predavač, MMT
GNK Dinamo Zagreb
GRGIĆ MED. CENTAR
Veleučilište Lavoslav Ružička Vukovar
