Ovogodišnje Olimpijske igre u Parizu po mnogočemu su se razlikovale od svih prethodnih Olimpijskih igara. Osim što su srušeni brojni rekordi, uvedeno je nekoliko novosti, a navest ćemo događaje po kojima ćemo pamtiti ovogodišnje najprestižnije sportsko natjecanje.
Otvaranje o kojem će se još dugo pričati
Svečana ceremonija otvaranja Olimpijskih igara podijelila je svijet. Dok su neki oduševljeni visokom razinom vizualnoga sadržaja, drugi su ostali zgroženi uprizorenom parodijom Leonardove Posljednje večere. Organozatori OI na kraju su se ispričali svima uvrijeđenima zbog te scene. Nadalje, pariške OI prve su u povijesti, čije otvaranje nije započelo na stadionu, već na rijeci Seini, kojom je u čamcima doplovilo 85 delegacija. Svečanost se nastavila na Trgu Trocaderu.
Najzelenija Olimpijada u povijesti – ali ne i najodrživija
Pariz, grad u kojem je 2015. godine potpisan Pariški sporazum o klimatskim promjenama, postao je domaćin najzelenijih Olimpijskih igara u povijesti. Izgradnja novih objekata za potrebe natjecanja bila je minimalna te su se većinom koristili već postojeći objekti. Stanovi u Olimpijskom selu nakon natjecanja bit će prenamijenjeni u socijalni smještaj. Građeni su uglavnom od drveta, a u samim stanovima nisu se ugrađivali klima-uređaji, već se koristila prirodna ventilacija. Svima je poznato da je odluka ponovo pala na kartonske krevete, a namještaj u sobama bio je izrađen od recikliranih plastičnih boca. Planiranje jelovnika također je bilo vrlo ambiciozno. Hrana je bila bazirana na lokalnim, sezonskim namirnicama te je trećinu jelovnika zauzela biljno bazirana prehrana.
Ipak, iako je riječ o Olimpijadi s najmanjim ugljičnim otiskom dosad, ne možemo govoriti o najodrživijoj Olimpijadi u povijesti, budući da je izazvala nezadovoljstvo mnogih sportaša, zbog čega su odlučili uzeti stvar u svoje ruke. Od premalih porcija i nedostatka hrane životinjskog podrijetla do napuštanja Olimpijskog sela zbog niske razine komfora. Mnoge države donijele su svoje prehrambene proizvode, britanska delegacija dovela je svoje kuhare, a neki su se sportaši, nezadovoljni sobama i sanitanim čvorovima u Olimpijskom selu, preselili u hotele.
Zagađena Seina
Drama oko rijeke Seine započela je već mjesec dana prije Olimpijskih igara, kad su podatci pokazali da ne zadovoljava standard, koji je poteban da bi se u njoj mogli održavati olimpijski sportovi. Tijekom samih OI treninzi su otkazivani, a termini natjecanja pomicani. Nekoliko se sportaša zarazilo nakon boravka u rijeci, a neki su odustali od nastupa.
Biološki muškarci u ženskoj konkurenciji
Cijeli svijet još uvijek bruji o slučaju kontroverzne Alžirke, Imane Khelif, te Tajvanke, Lin Yu-Ting, koje su se okitile zlatnom medaljom u ženskoj kategoriji boksa. Naime, obje su boksačice bile diskvalificirane na Svjetskom prvenstvu 2023. godine, a Međunarodna boksačka asocijacija (IBA) obrazložila je tu odluku time da obje posjeduju XY kromosome te da su, samim time, biološki muškarci. Na Olimpijskim igrama u Parizu taj podatak nije uzet u obzir te im je dopušteno natjecati se sa ženama.
Breaking kao nova olimpijska sportska disciplina
Breaking, poznatiji kao breakdance, u Gradu svjetla dobio je priliku debitirati kao olimpijska sportska disciplina. Nakon što je 2018. godine uvršten među sportove na Ljetnim olimpijskim igrama mladih u Buenos Airesu, 2020. godine Međunarodni olimpijski odbor donio je odluku da će se ta disciplina uvrstiti među sportove na pariškoj Olimpijadi 2024.
Surfanje usred Pacifika
Natjecanje u surfanju na ovogodišnjoj Olimpijadi oborilo je rekord, budući da se radilo o olimpijskom natjecanju na dosad najvećoj udaljenosti od grada domaćina. Natjecanje u surfanju održano je na valovima Tahitija, najvećega otoka Francuske Polinezije, francuskoga teritorija u Tihom oceanu. Taj je egzotični otok od Pariza udaljen oko 15 tisuća kilometara.
