/Braslav Rabar, jedini hrvatski šahist s osvojenim zlatnim olimpijskim odličjem, rođen je na današnji dan TROSTRUKI PRVAK HRVATSKE I TRI PUTA SUDIONIK OLIMPIJADE
Rabar b

Braslav Rabar, jedini hrvatski šahist s osvojenim zlatnim olimpijskim odličjem, rođen je na današnji dan TROSTRUKI PRVAK HRVATSKE I TRI PUTA SUDIONIK OLIMPIJADE

Hrvatski  šahist i šahovski novinar Braslav Rabar rođen je u Zagrebu na današnji dan, 27. rujna 1919. godine. Premda nije bio šahovski profesionalac, već zarana privlači pozornost tadašnje šahovske  javnosti. Tako titulu  nacionalnoga majstora osvaja 1940. u 21. godini  na prvenstvu Banovine Hrvatske u Borovu, a međunarodni majstor  postaje 1950., kao 31-godišnjak. Prvak Hrvatske  je 1940., 1946. i 1950,  a na  prvenstvima Jugoslavije sudjelovao je 13 puta,  postavši prvak 1951.  u Sarajevu. Sudjeluje na prvoj šahovskoj Balkanijadi 1946., na kojoj je pobijedila ondašnje država, a Rabar je igrao na osmoj  ploči. Sudjeluje  na šahovskim olimpijadama u Dubrovniku 1950., gdje s reprezentacijom osvaja zlatno odličje, a u Helsinkiju 1952. i Amsterdamu  1954. brončana odličja. Treba istaknuti kako je na olimpijadi u Dubrovniku ostvario najbolji rezultat na četvrtoj ploči, osvojivši fantastičnih 9 bodova iz 10 partija(!). Nastupao je na Zonskom turniru u Münchenu 1954. i plasirao se na Međuzonski turnir 1955. u Göteborgu. Na domaćim turnirima Rabar  zauzima 1945./1946. četvrto mjesto u Ljubljani, prvi  je 1951. u  Novom Sadu,  a drugi   1954. u Zagrebu. Igrajući na međunarodnim turnirima, u Rogaškoj Slatini  1948. osvaja prvo mjesto, u Beču 1949. dijeli 3. i 4. mjesto, u  Luzernu  iste godine  osvaja drugo do treće, u Sao Paulu 1952.  dijeli prvo do drugo mjesto, a 1953. godine na turniru u Opatiji  je treći.

RABAR, Braslav
RABAR, Braslav

Istaknuti  šahovski teoretičar i  pisac

Braslav Rabar  je od  1947. do 1952. bio  urednik  Šahovskog vjesnika , a s Vladimirom Vukovićem  od 1953. do 1954. suurednik je Jugoslavenskoga  šahovskog  glasnika, te  1968. Šahovskoga glasnika s Draženom Marovićem.  Ističe se kao šahovski teoretičar i pisac, a poznat  je kao koautor  dviju  knjiga Šahovska otvaranja (I–II, 1958–61)  s  Dubravkom Timetom , iz kojih su učili mnogi hrvatski šahisti. Objavio je 1971. Nomenklaturu šahovskih otvaranja razvrstanih u tri skupine u brošuri Klasifikacija šahovskih otvaranja. Beogradski  Šahovski informator objavio je prema toj klasifikaciji u vremenu od  1966. do  1980. godine  seriju od 30 knjiga. I danas je njegova klasifikacija među najpopularnijima iz ove tematike te  je značajna osnova šahovskog informacijskog sustava. Tvorac je osnovnih načela vrednovanja šahovskih rezultata, no Međunarodna šahovska organizacija(FIDE)  prihvatila je verziju američkoga profesora Arpada Eloa.

Najveći promicatelj  hrvatskoga šaha

Poznat  je kao  jedan od urednika Enciklopedije šahovskih otvaranja. Bavio se i pedagoškim radom  te  napisao priručnik za rad s početnicima. Ukazao je među prvima na značaj  i nužnost posebnih šahovskih treninga za usavršavanje igrača. Stoga je u Zagrebu osnovao  Centar za unapređivanje šaha, s velikom i raznovrsnom kartotekom partija. Bio je veliki šahovski znalac, odličan i pouzdan igrač, mislilac, enciklopedist te zapažen trener i pedagog. Zasigurno ga ubrajamo među najveće  promicatelje  hrvatskoga šaha. Kao profesionalni šahovski novinar na Radioteleviziji Zagreb, značajno je pridonio popularizaciji šaha. Stariji šahisti  pamte ga kao vrsnog radijskog i televizijskog komentatora, koji je komentirajući šahovske partije svima na popularan i jednostavan način otkrivao tajne i zanimljivosti ove drevne igre. Tako je putem radija slušateljima omogućio pravovremeno praćenje dvoboja stoljeća 1972. godine, između Roberta Fischera i Borisa Spaskog. Za svoj rad nagrađen je Trofejem SFK Hrvatske i grada Zagreba. Braslav Rabar umro je u Zagrebu 6. prosinca 1973. godine, u 55. godini života. (I.T.)

Foto: Wikipedija

Facebook komentari
Podijeli
  •  
  •  
  •